Slatkiši i torte su sigurna karta u rukavu ili možda bolje reći siguran poklon u rukama, za svaki važan I srećan događaj. Ne samo za rođendan, momačko i devojačko veče, godišnjicu braka, rođenje bebe ili krštenje.
Može da bude slatko iznenađenje za Dan zaljubljenih, ili možda za Božić, za Uskrs, za Osmi mart, za odlazak u penziju, za diplomiranje. Da bi ove prilike postale nezaboravne i nešto po čemu će se pamtiti određeni datum, maštoviti majstori svog (poslastičarskog) zanata ne miruju. Poslednjih godina čuda prave.
Počev od buketa sa čokoladnim bombonama, jestivih meda i saksija, do knjiga i ljubavnih pralina. Pouzdane prodavnice slatkiša upravo insistiraju na ličnim, personalizovanim poklonima koji se brzo pojedu – dok slatke uspomene traju. Da vam pomognemo da lakše izaberete nešto za svoje bližnje, nastavljamo priču.
Bogat izbor slatkiša za poklon i – svaku priliku
Svaki slatki poklon je poseban, po meri onoga ko će se njime sladiti. Ako darodavac poželi neki štos sa brojkama, čestitkama i porukama – ništa lakše. Slatkoteka shop je bogat izbor krofni, torti i slatkih poklona predstavila na svojim internet stranicama i ponudila dogovore pri poručivanju.
Za neke, neodlučne ili one koji bi kao sladokusci “sve poručili i kupili” to je prilika da sedeći u fotelji detaljno sve pogledaju na portalu, razmisle i izaberu. Ipak, zbog lakšeg odabira, slatkiši su razvrstani u zavisnosti od veličine, vrste a i kome i čemu su namenjene. Za rođendan, za praznik, za dečka, devojku,
Krofne su za Slatkoteku bile poseban izazov. Od slanih – spakovanih u sendvičiće sa šunkom i zelenišom uz različite dodatke, do slatkih, rođendanskih, ukrašenih na mnoštvo načina. Isporuka na traženoj adresi – se podrazumeva, po dogovoru.
Nekima je važno da kupe još neviđenu tortu
Dok vrhunski poslastičari maštaju kako će da naprave nešto novo “još neviđeno”, što će oduševiti sladokusce, drugi praveći torte jure rekorde. Kad je već torta neizostavni ukras svake svečane trpeze, onda su se indijski poslastičari u elitnom hotelu u Delhiju potrudili da to bude najveća torta na svetu.
Bila je dugačka šest i široka četiri metra. Kad se preračuna površina – jedna komotna dnevna soba od 24 kvadrata. Ova torta jeste bila velika, ali ona najskuplja koštala je 75 miliona dolara.
Ako je verovati medijima koji su preneli informaciju, šeik iz Arapskih Emirata
poklonio je upravo tu najskuplju poslasticu ćerki za rođendan. Na torti od dva metra našla se velika slika modela snimljena na modnoj reviji.
Posluženje na dečjim rođendanima
Na rođendanima naših slavljenika ipak o takvim rekordima malo ko razmišlja.
Bitnije je da svi budu posluženi i zadovoljni. Ipak, proslava dečjeg rođendana je, čini se, vrlo važan događaj kome se posvećuje posebna pažnja da bi mala slavljenica ili slavljenik uživali u svom “divnom danu”.
Pre svega zato što se ovaj događaj preselio iz kuće u igraonicu, gde ketering posluženje zamenjuje porodične ručkove. Ponuda je prilagođeno malim zvanicama, vrlo često moderno po ugledu na neke američke kolačiće, obavezno uz kanapee, mini sendviče, krofnice, mafine.
Iako bi malo ko pomislio da se još u Staroj Grčkoj pre sedam hiljada godina rođendan slavio uz tortu, istoričari tvrde da je bilo upravo tako. Ali nisu slavljeni rođendani dece već – rođenje bogova.
Torte za grčke boginje i savremene slavljenike
Torta za dolazak boginje Artemide na ovaj svet je bila okrugla jer je simbolizovala Mesec. Bila je umešena od meda i brašna, ispečena na vrelom kamenu i podsećala je na galetu.
Sveće upaljene na torti trebalo je da dočaraju sjaj Meseca, da ne kažemo mesečinu, tvrde dobri poznavaoci istorije i prošlosti. S obzirom da su torte i svećice opstale i danas u modernijoj verziji, da pođemo – da ih nabavimo. Prvo tortu.
Poslastičarnice, one klasične i “starinske”, nisu baš mnogobrojne, ali opstaju.
“Na glasu” su kao sigurno mesto za naručivanje torti. Reforma, doboš, voćna sa slatkom pavlakom, švarcvald, moskva-šnit – neke su od njih. I uvek tražene.
Naslednici čuvaju ime poslastičarnice
Interesantno je da ova slatka carstva zbog tradicije, prepoznatljivosti imena i kvalitetnih slatkiša decenijama zadržavaju isto ime. Kao što je to Pelivanova ili Zlatina poslastičarnica u centru Beograda.
Mada su i “Mama Goca”, “Verdi”, “Mali princ”, “Madarina” redovno na spisku među desetak izabranih za preporučivanje. Iako se zove “Eko pekara”, ova radnja “miri” ponudu domaćih torti, onih koje prave bake po proverenim receptima, ali i slaniša. Poput pita a i salata koje se mogu poslužiti u svakoj prilici i na svakoj proslavi.
Ipak, nije na odmet da proslava bude isplanirana – stavljanjem svih obaveza na papir za početak. A onda korak po korak, dok sve ne bude nabavljeno i spremno za goste, bez stresa i žurbe.
Lagano uživanje u svakom slatkom zalogaju
Torte i kolači spadaju u desert. To možda ne bi ni bilo posebno važno da desert u bukvalnom smislu ne znači “raščistiti sto”. I da svoj puni smisao desert nije dobio u 17. veku – kada su posle čišćenja svega sa stola iznošeni sitni kolači da se zvanice zaslade.
To da previše šećera i slatkiša nije dobro za zdravlje odavno je poznato. Uostalom teško da će bilo ko pojesti sam pola torte jer se slatkiši upravo zbog uživanja u svakom zalogaju jedu polako.
Moderno poslastičarstvo teži ka tome da se sa kvalitetnim sastojcima poput crne čokolade, nugat kremova i voća dobije malo a vredno slatko iznenađenje. Nalik na one iz Slatkoteke šopa iz koje će torta od 1,4 kilograma biti sasvim dovoljna za deset do četrnaest porcija, tojest sladokusaca.
I kao u svakoj priči – na vrhu po želji može jagodica
Jeste da kolača ne bi bilo da nekada davno ljudi nisu počeli da melju žito u brašno, ali dolazak šećera od trske iz Indije je bio presudan. Istoričari pouzdano znaju da su arapski kulinari od davnina pripremali slatkiše od mleka, meda i začina, kasnije i uz dodatak šećera.
A u Evropi su se već isticali Franc Zaher sa čokoladnim “izumom” nazvanim po njemu, Johan Konrad Vogel koji je slavnom učinio tortu iz Linca, Jozef Doboš – onu mađarsku tortu sa šećernim pločicama po vrhu. Nije bilo miksera, oni su jaja, puter i ostalo ručno mutili, kuvali. Prolazili su vekovi, decenije, došle su mašine.
Vama ostaje samo da birate. Da poklanjate i obradujete druge, da izaberete nešto i za sebe, neki mafin naprimer. I da se nikada ne ponovite, jer izbor je stvarno bogat. A i poslastičari su čudo od majstora – za čas skroje nešto novo i uvek imaju, kako se to kaže, jagodicu da je po potrebi stave na vrh. Prijatno vam bilo!
Za još korisnih i zanimljivih tekstova, pratite naš portal!