Amnezija je termin koji se odnosi na delimični ili potpuni gubitak pamćenja. Zaboravnost je uobičajena i normalna pojava kako osoba stari, međutim, kada gubitak pamćenja počne da ometa aktivnosti svakodnevnog života, lekar mora da proceni da li je to znak dublje bolesti.
Kada je prisutna amnezija?
Kaže se da je gubitak pamćenja ili amnezija prisutna kada osoba izgubi sposobnost pamćenja događaja i informacija koje bi redovno ili normalno pamtila u uobičjenim okolnostima. Gubitak pamćenja može se odnositi na stvarimi koje se čuju ili vide u roku od nekoliko minuta ili sekundi ili na nešto što se dogodilo u prošlosti.
Amnezija može da počne iznenada ili može da se javi postepeno kroz duži vremenski period, kroz više meseci ili godina i vremenom se pogoršava. Amnezija može biti ozbiljno uznemirujuća za pacijenta, kao i za njegovu ili njenu porodicu i prijatelje. Ako se utvrdi da amnezija ometa aktivnosti svakodnevnog života, treba je analizirati.
Vrste gubitka pamćenja
Tipovi gubitka pamćenja mogu da uključuju gubitak trenutnog pamćenja kao što je zaboravljanje prizora ili zvukova koji se čuvaju samo nekoliko sekundi. Moguć je i nedavni gubitak memorije ili gubitak kratkoročne memorije, što uključuje gubitak delova sećanja kao što su telefonski brojevi ili drugi brojevi i kodovi koji se privremeno čuvaju. S druge strane, dugoročni ili udaljeni gubitak memorije uključuje gubitak trajnijih uspomena iz prošlosti. Ovo je obično znak dubljeg oštećenja pamćenja, a ne amnezije.
Opseg gubitka pamćenja i problemi povezani sa njim
Gubitak pamćenja može varirati od blagog zaborava do težih i trajnijih slučajeva demencije. Oko 40% ljudi starijih od 65 godina ima neku vrstu problema sa pamćenjem, a samo 15% će razviti demenciju svake godine.
Amnezija je često praćena drugim emocionalnim problemima kao što su anksioznost, depresija i stres. Ovde je gubitak pamćenja više posledica slabe koncentracije, a ne stvarnog oštećenja pamćenja. Pored toga, ovi pacijenti takođe imaju poteškoća sa spavanjem što utiče na pamćenje.
Amnezija nakon povrede glave
Amnezija se takođe može javiti nakon povrede glave ili nakon moždanog udara. Ova vrsta amnezije je iznenadna i pacijent često zaboravlja sve što se dogodilo pre incidenta (nesreća koja je prouzrokovala povredu glave ili moždani udar). Ovo se zove retrogradna amnezija.
Ako pacijent zaboravi sve što se dogodilo nakon traume, to se naziva anterogradna amnezija.
Drugi uzroci gubitka pamćenja
Drugi uzroci gubitka pamćenja uključuju, bolesti štitne žlezde, neželjene efekte nekih lekova kao što su sedativi ili lekovi koji se koriste kod Parkinsonove bolesti, dugotrajnu zloupotrebu alkohola, nedostatak vitamina B1 (tiamina, uzrokujući Korsakoffovu psihozu), infekcije mozga (lajmska bolest, sifilis ili HIV/AIDS), iznenadni stresni ili traumatski događaj koji vodi osobu da blokira neprijatno sećanje (psihogena amnezija). Amnezija se takođe može javiti usled prisustva tumora mozga. Amnezija u detinjstvu se odnosi na nesposobnost osobe da se seti događaja iz ranog detinjstva.
Prolazna globalna amnezija
Prolazna globalna amnezija je povezana sa psihološkom traumom ili medicinskom procedurom. To dovodi do ponavljanja pitanja i ponekad konfuzije. Traje od 4 do 12 sati sa potpunim oporavkom. Obično se pamćenje vraća polako ili iznenada nekoliko dana kasnije.
Prevencija amnezije
Pacijentima sa amnezijom je potrebna adekvatna podrška prijatelja i porodice. Gubitak pamćenja može se sprečiti usvajanjem zdravijeg načina života i održavanjem memorijske funkcije mozga aktivnom uz proces starenja.